Dragi naši čitaoci, pratioci, frendovi i frenderi,
Radimo jedno kratko istraživanje, pa Vam molimo za učešće u njemu. Anketni upitnik (tj. skala procjene) je na sljedećem linku: https://docs.google.com/forms/d/1edUNf2kwBl_BXBbc-U2VyAhQO-b7YmsMVp7-ykzJk1k/viewform?usp=send_form
Hvala Vam puno,
Vaš tim Pozitivne psihologije
Poštovani/dragi (ovdje u većini slučajeva stoji ime onoga ko je aplicirao) => Znajmo da nas osoba koja nam šalje ovakav mejl niti poštuje, niti smo joj dragi. Kombinacija učtivog i neformalnog obraćanja uvertira je u negativan odgovor, koji slijedi.
Nažalost, Vaša aplikacija za ovo radno mjesto… => Budite sigurni da ovoj osobi nije nimalo žao što nas je odbila, jedino nas može sažaljevati što smo se uopšte drznuli prijaviti na dato radno mjesto. Interesantne su i riječi: ”za OVO radno mjesto” (hoće da nam kaže kako naše kvalifikacije i iskustvo nisu bili dovoljni/odgovarajući za jednu jedinu radnu poziciju, ustvari, žele nam reći da ne bi odgovarale ni za ostale pozicije koje nudi ova firma).
U ovoj prilici, niste ušli u uži krug kandidata… => ”U ovoj prilici” služi kako bismo dobili utjehu i nadu da u nekoj narednoj prilici postoji šansa za nas. Naravno, i naredni put će nas odbiti istim riječima.
Nakon pažljivo i detaljno razmotrene Vaše aplikacije… => čitajte kao ”Nakon letimice pogledane biografije i motivacionog pisma…”
Nažalost, ne možemo Vam pružiti više informacija o detaljima i razlozima Vašeg odbijanja => čitajte kao ”Nemamo vremena da se bavimo nikakvim objašnjenjima, poslali smo Vam odbijenicu, šta hoćete više?”
Vaši podaci će biti sačuvani u našoj bazi, tako da Vas možemo pozvati u budućnosti. => Kakva baza? Stavljam ruku u vatru da nemaju nikakve baze, niti registra za one koji su aplicirali. I, naravno, neće nas pozvati u budućnosti.
Želimo Vam sve najbolje u daljem profesionalnom angažmanu => Kakvom DALJEM angažmanu? Možda misle da buduće aktivnosti koje bezuspješno preduzimamo kako bismo našli posao?
Hvala Vam na interesovanju za ovo radno mjesto => Ova fraza se nerijetko nalazi i na početku mejla, a zvuči kao kada bih ja vama rekao: ”Hvala Vam što se interesujete za košarku, ali nikada nećete igrati u prvoj ligi” ili ”Puno Vam hvala što volite rok-muziku, ima mnogo ljudi sa sičnim preferencijama”.
Nekada primite kraći mejl sa naznakom da je određeni dokument atačiran uz taj mejl. Otvarate atačment (nadajući se da su posrijedi dobre vijesti), kad ono – odbijenica prepuna fraza čije smo pravo značenje već objasnili.
Malo humora, i to je pozitivna psihologija.
Veliki pozdrav,
Selman Repišti i Ilda Imamović
Zbog velikog interesovanja za prethodni članak iste tematike ( http://pozitivnapsihologija.voxxyz.com/2015/10/01/savjeti-psihologa-o-braku-vezama-razvodu-i-raskidu/ ), odlučili smo navesti još nekoliko interesantnih psiholoških uvida i saznanja vezanih za veze, brak, raskid i razvod.
Rješavanje svakodnevnih problema
Kao prvo, prilikom rješavanja problema sa kojima se sučava žena, ona od muškarca u principu očekuje da je sasluša, podrži, ohrabri i razmije njena osjećanja, potrebe i perspektivu. S druge strane, muškarci žele da nađu adekvaan način (mehanizam) za rješenje problema, bez upliva emocija i trošenja energije na izražavanje svog doživljaja problema. Ove se spolne razlike trebaju razumjeti, te bračni drugovi ili partneri trebaju shvatiti da muškarac i žena jednostavno na drugačiji način prilaze određenom problemu.
Pitanje identifikacije
Žene se, više nego muškarci, identificiraju sa svojom ulogom partnera u vezi. One teže podnose razvode i raskide veze, jer u njihovom sistemu vrijednosti – identitet vezan za partnersku vezu kotira se mnogo više nego kod muškaraca. One imaju potrebu što više ulagati u svoju vezu i potrebna im je ”redovna potvrda” stabilnosti i sigurnosti veze. S druge strane, muškarci se više identificiraju sa svojim interesnim grupama (npr. navijači za određeni fudbalski klub, lovačko društvo, autoklub, planinarsko društvo…). Ovakva udruženja i klubovi održavaju i potkrepljuju grupni identitet muškaraca, omogućavaju testosteronsko pražnjenje, nadmetanje/takmičenje i učvršćivanje njihove spolne uloge. I ovdje savjetujemo uzajamno razumijevanje muškarca i žene, uz međusobno uvažavanje životnih prioriteta, interesovanja i sistema vrijednosti.
Raskidanje veze
Ako planirate raskinuti svoju vezu, tako da to učinite što bezbolnije i korektnije prema svom partneru i sebi, rukovodite se sljedećim pravilima:
Do sljedećeg članka, srdačni pozdravi,
Selman Repišti i Ilda Imamović,
ispred tima PP
Selman Repisti & Ilda Imamovic,
positive psychologists
Dragi čitaoci,
Pitanje za sve vas: Kada biste mogli birati, da li biste odabrali da budete VOLJENI ili SHVAĆENI od strane drugih?
Osjećaj nevoljenosti vezuje se uz depresiju, a osjećaj nerazumijevanja i neshvatanja našeg gledišta, situacije ili stanja u kojima se nalazimo dovodi do osjećaja da drugi nikada neće moći saosjećati s nama (što, opet, vodi našem ubjeđenju da nam neće pomoći niti nas podržati, a u konačnici završava stanjem bespomoćnosti). Dakle, i neshvaćenost je povezana sa depresijom i tjekobom.
Osjećaj voljenosti dobar je preduslov optimizma, zadovoljstva sobom i životom, te percipiranja života kao nečega što je smisleno i svrhovito.
Osjećaj shvaćenosti je povezan sa percipiranom i očekivanom socijalnom podrškom, te doživljavanjem svijeta kao sigurnog mjesta, a ljudi kao emocionalno toplih, altruističnih, požrtvovanih i empatičnih.
Dva savjeta: dozvolite drugima da vas vole i razumiju. To nije znak vaše slabosti, već prilika za druge da vam pokažu koliko im je stalo do vas! Također, dajte im do znanja da ih volite i shvatate njihovu žvotnu situaciju – učinite da se osjećaju bitni nekome (u ovom slučaju, vama) i da shvate kako nisu sami na svijetu.
Dakle, voljeni ili shvaćeni, pitanje je sad!
Selman Repišti i Ilda Imamović,
ispred tima Pozitivne psihologije
Ovaj članak se odnosi na bilo koju vrstu partnerskih veza (predbračne veze, veze nakon vjeridbe/zaruka i brak).
Najvažnija stvar u partnerskim (intimnim) vezama je uspješna, produktivna komunikacija. Potrebno je uvažavati svog partnera/ku, pokazivati iskreno interesovanje za njega/nju i njegove/njene probleme, uz emocionalnu podršku koja je neizostavan dio svake kvalitetne veze. Jako je važno voditi računa da tajne vašeg/e partnera/ice, koje su vam u ispričali u povjerenju zadržite za sebe. Time pokazujete poštovanje, empatiju i osjećaj za funkcioniranje ”udvoje”. Uostalom, to je jedan od indikatora vaše emocionalne i socijalne zrelosti.
Nategnuta, usiljena i neproduktivna komunikacija može se javiti u nekoliko oblika: pripisivanje dijagnoza svom/svojoj partneru/ici (npr. ”Ti si bolesno ljubomorna”, ”Ti si lud”, ”Ti si patološki slučaj”, ”Ti si za psihijatriju”…), zauzimanje položaja sveznajućeg subjekta/sagovornika (”Ja sve znam o tome”, ”Ja sam uvijek u pravu”, ”Jedino ja znam kako to treba uraditi”…), selektivno slušanje (kada partner/ica čuje samo ono što mu/joj odgovara ili što potvrđuje njegovu/njenu priču), učestalo prekidanje partnera/ice prilikom razgovora (vaš partner/ica se onda još više razbjesni ili prestane pričati, prepuštajući vama riječ, a u isto vrijeme žaleći što se upustio/la u taj razgovor) i optuživanje partnera/ice (”Ti si kriv/a za sve”, ”Uvijek si ti pravio/la problem oko toga”, ”Znao/la sam da ćeš opet pogriješiti”…).
Ukoliko se vaša veza temelji na tzv. odnosu razmjene (”koliko ti meni – toliko ja tebi”), a ne na odnosu zajedništva ( tj. uzajamnom dijeljenju onoga što imate, bez kalkulisanja ko više ulaže u vezu), te ukoliko je vaša veza prožeta samooptuživanjem, nerazumijevanjem, međusobnim nepoštivanjem ličnosti, interesovanja, navika i sklonosti, trebate razmisliti o raskidu ili razvodu.
Međutim, evo načina kako da unaprijedite svoju vezu:
a) Aktivno slušajte svog/svoju partnera/icu. Pokažite mu/joj da vam je stalo do toga što govori i kako se osjeća u vezi s tim.
b) Što više vremena provodite u aktivnostima koje su oboma prijatne i ispunjavajuće. Tako ćete se još više povezati.
c) Razmislite o svim situacijama u kojima vam je bilo teško, pa ste uz zajedničko zalaganje i napor uspjeli da ih prevladate. Tako ćete shvatiti koliko ste jedno drugom potrebni u prevladavanju životnih nedaća.
d) Ako stvari ”zaškripe”, pokušajte otvoreno razgovarati o problemima vaše veze. Pustite partnera/icu da izloži svoje stajalište i pokaže vlastita osjećanja u vezi s tim. Naravno, budite i vi iskreni, neposredni i otvoreni. Potom, pokušajte naći neki (bar kratkoročni) kompromis.
e) Ako se ne možete dogovoriti, nije loše posjetiti psihološkog savjetnika/psihoterapeuta koji ima iskustva u radu sa parovima (ili bračnim drugovima). On će se, u pravilu, staviti na stranu važe veze (braka), a ne na stranu nekog od vas.
Do sljedećeg članka,
srdačni pozdrav,
Selman Repisti
Ilda Imamovic ,
ispred tima Pozitivne psihologije
Danas je nedjelja, a znamo da ovaj dan u sedmici može itekako predstavljati problem za osobe sklone depresiji. Nedjeljom je sve nekako usporeno, previše mirno, monotono i dosadno. Ako tome pridodamo oblačno vrijeme, dobijamo pravi pakao … Osobe koje imaju problema s depresijom će razumjeti o čemu je riječ…
Međutim, ima lijeka! Kao što smo jučer obećali, opet pišemo o depresiji, dajući vam sljedećih osam informativnih i (vjerujemo) efektivnih savjeta:
PRVI SAVJET Ljudi skloni depresiji trebaju isplanirati svoj dan, tako da nemaju vremena prepustiti se negativnim i samoporažavajućim mislima. U slučaju nedjelje, to je poželjno uraditi u subotu navečer ili u nedjelju, odmah po ustajanju. Međutim, ako to niste učinili – dok čitate ovaj tekst, možete se odmah baciti na planiranje dana (npr. procijenite vrijeme potrebno za kupovinu, spremanje ručka, čitanje, poslove u kući, druženje i slično). Nakon toga, pridržavajte se ovog rasporeda!
DRUGI SAVJET Pokušajte učiniti, pročitati, pogledati, osmisliti nešto novo. Depresija je povezana s monotonijom, a bavljenje novim stvarima smanjuju nivo depresivnosti. Dakle, probajte neko novo jelo, napravite razmještaj u svom domu, pogledajte neki novi film, promijenite nešto u svom izgledu, javite se osobi kojoj se inače ne javljate, posjetite neki dio grada koji inače ne posjećujete…
TREĆI SAVJET Unesite ”pozitivan emocionalni ton” u svoj život (ili u današnji dan). Poslušajte veselu pjesmu, pogledajte neku komediju, uspostavite kontakt s osobom koja će vas iskreno nasmijati, obucite odjeću svjetlijih boja…
ČETVRTI SAVJET Poradite na svojoj ishrani. Unosite što više hrane koja je prirodnog/organskog porijekla, sa što manje vještačkih dodataka. Nabavite hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama, vitaminima B-kompleksa, C-vitaminom, cinkom i slično. Istraživanja pokazuju da ishrana igra važnu ulogu u borbi sa depresijom. Dakle, hranite se zdravo!
PETI SAVJET Potrudite se da što više vremena provodite s drugima (ali ne s onima čije će priče biti u pesimističnom tonu). Identificirajte se sa grupama kojima pripadate (npr. grupama sličnih interesovanja i hobija) i pokušajte se osjećati njihovim neizostavnim dijelom. Grupni identitet jako je bitan, kao i grupno/kolektivno samopoštovanje. To vas ojačava jer na taj način postajete svjesni da niste sami i da imate podršku velikog broja svojih istomišljenika.
ŠESTI SAVJET Nemojte naglo ustajati iz kreveta, niti kasno odlaziti na spavanje. Pokušajte da priviknete svoj organizam na prirodan ciklus budnosti i spavanja, tj. potrudite se ustajati i odlaziti na spavanje u određeno vrijeme, koje je svakog dana otprilike isto.
SEDMI SAVJET Uradite nešto za sebe. Nagradite se, pohvalite, čestitajte sebi na ustrajnosti tokom borbe sa depresijom! Nemojte čekati da vas drugi ljudi potiču, ohrabruju, podržavaju. Prvo podržite sami sebe! Vjerujte u sebe! Mi znamo da ste jaki, samo se trebate povezati sa svojom unutrašnjom snagom i prihvatiti sebe kao nekoga ko je sposoban, izdržljiv i hrabar!
OSMI SAVJET Potrudite se da što manje vremena provodite uz TV, laptop, mobilni telefon. To pretjerano aktivira vaš mozak, ili ga ”umrtvi”. U svakom slučaju, djeluje nepovoljno po vas, jer je riječ o nečemu što nije prirodno (vještačka svjetlost koja dopire do vas, neudoban položaj tijela dok se naginjete nad laptopom i slično). Naravno, rekli smo vam da pogledate neku komediju ili uspostavite kontakt s nekim prijateljem (npr. preko društvenih mreža). Ako su ove aktivnosti u službi vaše borbe protiv depresije, onda je to u redu. Međutim, ove tehnologije također koristimo neracionalno i neproduktivno, te od vas tražimo da smanjite ovo ”neracionalno provedeno vrijeme” na njima ili ispred njih.
Dragi ”depresivci”, ovi savjeti se malo ”odužiše”, ali sve to u službi vašeg zadovoljstva, osmišljavanja današnjeg (i svih drugih) dana… Stoga, želimo vam uspješnu nedjelju i predstojeću sedmicu.
Vaš tim
Pozitivne psihologije
Poštovani čitaoci,
Uskoro planiramo napisati i objaviti još jedan članak o depresiji, sa nekim novim savjetima.
Također, planiramo napisati članak o braku i situacijama u kojima se preporučuje razvod.
Uspostavili smo kontakt sa Majom Mladenović iz Londona, koja će za nas napisati članak o art-terapiji (terapiji umjetnošću), a možda i neki u oblasti poslovne psihologije.
Također, hvala VOX-u što nam je dao prostor da sa vama podijelimo svoja (sa)znanja, uvide i savjete.
Srdačan pozdrav od
ekipe Pozitivne psihologije
Dragi naši čitaoci,
Objavljen je i posljednji dio intervjua jednog od naših članova sa gđom Lunom iz Londona, koja inspirira i podržava mnoge, a čiji su video-zapisi pomogli ljudima da zavole sebe, svoj život i da se hrabro nastave boriti protiv problema sa kojima se susreću.
Za ovaj video-zapis, molimo da pogledate sljedeći link:
https://www.youtube.com/watch?v=JRRqcm5jeGc&list=PLNimlJe4gQqhU2vw1IPV9vklmbHRPEBEz&index=3
U istoj play-listi se nalaze prva dva dijela intervja. Podijelite ih s onima koje bi ove teme zanimale.
Hvala Vam i želimo Vam uspješan dan,
Vaš tim Pozitivne psihologije
U svijetu (čitajte: u Americi i EU), pozitivni psiholozi uče ljude da budu zadovoljni onim što imaju, a kod nas – moramo biti zadovoljni iako mnogo toga nemamo.
Ali, eto, pozvat ćemo se na ono što je rekao veliki Erich Fromm (da ga parafraziramo): bolje je biti, nego imati. Stoga, osmislimo svoj život, uživajmo u sitnim zadovoljstvima, živimo ono što jesmo. Niko umjesto nas ne može živjeti naš život. Kao što sam nekada i rekao: ”Mi smo protagonista (čitajte: glavni akter) svoga života”. Izvucimo maksimum zadovoljstva, smisla i ispunjenja iz vlastitog života! Budimo ono što jesmo, ostvarujmo svoju životnu misiju!
Selman Repišti,
ispred tima Pozitivne psihologije