JESMO LI DOVOLJNO UVJEŽBALI NAUČENO? MODEL ČETIRI STADIJUMA KOMPETENCIJE

Model četiri stadijuma kompetencije (Model stadijuma učenja, Matricu svjesne kompetencije ili Ljestvicu svjesne kompetencije) vjerovatno je osmislio Noel Burch, zaposlenik korporacije Gordon Training International (GTI). Zapravo, još se spekuliše o tome ko je autor ovog pristupa učenju, kao i na osnovu kojih prethodnih sistema učenja je on osmišljen.

Po ovom modelu, četiri su ”stepenice” (stadijuma, nivoa) usvajanja nove vještine, znanja ili bilo koje druge kompetencije:

  1. nesvjesna nekompetentnost (eng. unconscious incompetence)
  2. svjesna nekompetentnost (eng. conscious incompetence)
  3. svjesna kompetentnost (eng. conscious competence) i
  4. nesvjesna kompetentnost (eng. unconscious competence).

U prvom stadijumu, učenik/student ne zna ili ne razumije kako da uradi određeni zadatak. On ne zna ni to da ne posjeduje vještinu ili znanje relevantno za obavljanje ovakvog zadatka. Zapravo, učenik/student ne bi smatrao da je ovladavanje pomenutom vještinom (znanjem) nužno za izvršenje onoga što je zadato.

U drugom stadijumu, učenik/student shvata da ne razumije zadatak (problem) i da ne posjeduje ključne kompetencije potrebne za njegovo rješavanje. Na ovom nivou, počinje da uči novu vještinu, obično praveći neizbježne pogreške prilikom njene primjene.

U trećem stadijumu, vještina je savladana, jer učenik/student zna kako uraditi postavljeni zadatak, odnosno kako primijeniti stečena znanja. Međutim, kako bi pokazao svoju novostečenu vještinu i fond znanja, potrebno je da se koncentriše i da uloži napor. Dakle, demonstriranje vještine i ispravnog procesa rješavanja postavljenog problema nije nešto što učenik/student radi spontano. On prati i nadgleda svoje ponašanje i razmišljanje, a u isto vrijeme nije dovoljno siguran u sebe.

U posljednjem stadijumu, dolazi do spontanog pokazivanja novostečene vještine. Ono što je naučeno i uvježbano, sada se primjenjuje automatski i sa mnogo više samopouzdanja nego prije. Pri tome, broj pogreški je minimalan, a novoj (sada u potpunosti savladanoj) vještini učenik/student može podučavati druge. Isto tako, zadaci koji se temelje na onome što je ovako dobro naučeno i uvježbano, mogu se rješavati paralelno sa drugim problemima. Drugim riječima, demonstracija usavršene vještine ne zauzima mnogo kratkoročne memorije, niti iziskuje veliki napor prilikom prizivanja sadržaja iz dugoročne memorije.

Nekada se uz ovaj model navodi i peti stadijum (koji, dakle, nije dio izvornog modela). Na petoj ”stepenici”, učenik/student je u stanju naučno objasniti sticanje određene vještine, osmisliti jednostavniji i efektniji način njenog usvajanja (tj. pokazati relevantnu inventivnost i praktičnost) i tome podučavati druge.

Cilj obrazovnog procesa trebao bi biti da učenici/studenti napreduju do četvrtog stadija, odnosno do nesvjesne kompetentnosti. Peti stadijum podrazumijeva njegovanje kvaliteta kao što su: kreativnost, preduzimljivost, originalnost i refleksivno mišljenje. Zato bi peti stadijum bio ”šlag na torti” edukacijskog procesa.

Izvori

www.businessballs.com

www.exceptionalleaderslab.com

www.drillscience.com

 

Selman Repišti,

16. 7. 2017.

BESPLATNO CJELOŽIVOTNO UČENJE

Sigurno ste čuli da nas zovu digitalnim generacijama (pri čemu su one starije analogne). Sajber-prostor je postao naša nova životna sredina, dok je onlajn komunikacija imperativ suvremenog doba. Složit ćete se da većinu vremena na Internetu provodimo neproduktivno, usljed dosade, navike ili ovisnosti o ovom mediju. Međutim, nije kasno da se odlučimo za svrsishodan ”digitalni” ili ”elektronski” angažman. Sada možemo učiti, tj. sticati nova znanja i vještine iz udobnosti svoga doma.

Postoji nekoliko onlajn platformi za učenje. One nude kurseve iz različitih oblasti, a riječ je o programima koji su većinom besplatni. Zapravo, slušanje svakog kursa i dobivanje certifikata (tj. potvrde o odslušanom i položenom kursu) ne koštaju ništa. Nisku sumu novca treba uplatiti jedino u slučaju da želite potvrdu koja je u potpunosti validna (i internacionalno priznata kao takva), a da je prije toga provjeren vaš identitet i registriran specifičan obrazac vaše interakcije sa nastavnim sadržajima.

Tri su ovakve platforme: edX.org, coursera.org i open2study.com. Na prvoj su u ponudi kursevi u čijem izvođenju učestvuju međunarodno poznati stručnjaci sa sljedećih univerziteta: Berkeley, Boston University, Harvard, Massachusetts Institute of Technology (MIT), University of Texas… Ovi kursevi traju od četiri do 15 sedmica, a u njihovom izvođenju je angažiran velik broj znanstvenika i stručnih suradnika, koji vam prezentiraju mnogo zanimljivih nastavnih sadržaja, na nekonvencionalan i interesantan način. Tako možete upisati kurseve iz sljedećih oblasti: programiranje, statistika, medicina, engleski jezik, kineski jezik i kultura, fizika, kemija, elektrotehnika i mašinstvo, astronomija, biologija, psihologija, menadžment… Neki kursevi imaju jasno definirane rokove (npr. rad na zadaćama do određenog datuma, polaganje ispita u određenom roku i sl.), dok su drugi više prilagođeni ličnom tempu svakog polaznika (pored njih je oznaka self paced). U svakom slučaju, u ponudi je preko 500  kurseva, a neki od njih se mogu usporediti sa odslušanim jednim semestrom na fakultetu.

Na drugoj plaftormi (Coursera.org) kurseve nude sljedeći univerziteti i instituti: Johns Hopkins, University of California, Yale, Pennsylvania State University, Stanford, University of Manchester, Princeton, Brown University, Ludwig-Maximilians Universität (Minhen), Ohio State University, Duke University, Tel Aviv University, Peking University, Moskovski institut za fiziku i tehnologiju, University of Geneva… Pokrivene su sljedeće oblasti: umjetnost, biologija, ekonomija, menadžment, informacijske tehnologije (IT), mašinstvo, nutricionistika, elektrotehnika, zdravstvene nauke, pravo, matematika, energetika, lingvistika, psihologija, fizika, kemija, astronomija, forenzika… Najviše je kurseva na engleskom, ali su u ponudi i oni na nekom od sljedećih jezika: španjolski, portugalski, kineski, francuski, hebrejski, holandski i ukrajinski. Za razliku od onlajn platforme edx.org, ovdje je zastupljeno i ”vršnjačko ocjenjivanje” (peer assessment), gdje polaznik uradi jedan ili više manjih projekata koji predstavljaju sintezu naučenog gradiva, te ga podnese na ocjenjivanje drugim polaznicima. Autor ovog članka, s obzirom da je odslušao i položio oko 60 ovakvih kurseva, uvjerio se da su ostali polaznici (kolege) izrazito korektni prilikom ocjenjivanja, a projekti koje su podnijeli na evaluaciju su velikom većinom ozbiljni, pažljivo opisani i predstavljeni na razumljiv način. Na ovoj platformi za učenje na daljinu moguće je upisati određenu grupu kurseva, koji su tematski povezani. To se naziva specijalizacijom i, čim je okončate, možete se zaista pohvaliti detaljnim poznavanjem određene materije. Na platformi coursera.org možete dobiti certifikat na kojem je, pored toga da ste uspješno položili kurs, navedena i opisna ocjena ”ističe se” (with distinction). Ovakav certifikat dobit ćete ukoliko budete jako dobro uradili sedmične zadaće i završni ispit (u ovom slučaju najčešće morate postići bar 90% od ukupnog broja bodova).

Posljednja platforma (premda ih ima još, mada su na većini drugih veliki troškovi upisivanja kurseva, ili su njihove web-stranice pune dosadnih reklama, koje vam bespotrebno odvlače pažnju) je open2study.com. Ovaj sistem učenja na daljinu nude univerziteti u Australiji i na Novom Zelandu. Ovdje ćete naići na mnogo manje kurseva, ali, opet ćete profitirati jer se svi kursevi temelje na principu primjenjivosti naučenog. Po pravilu, ovi kursevi se sastoje od po  četiri modula, a nakon svakog modula je provjera znanja u vidu kratkog testa. Ovdje nema završnog ispita. Pokrivene su sljedeće oblasti: astronomija, fizika, agronomija, antropologija, klimatologija, okeanografija, kemija, financijska ekonomija, dječja psihologija, psihologija, menadžment, kineski jezik i kultura, mikrobiologija, rudarstvo, medicina, nutricionistika, sociologija, kriminalistika, informatika…

Dakle, ukoliko znate engleski jezik (to ne mora biti neko veliko znanje) i ako možete odvojiti po 2–3 sata sedmično, nemojte oklijevati da napravite profil na ovim onlajn edukacijskim platformama. Isto tako, ukoliko niste u mogućnosti platiti nerijetko jako skupe kurseve za naše prilike, posvetite se učenju na daljinu i posjetite web-stranice ovih servisa. U okviru svakog kursa/programa, postoje forumi gdje imate mogućnost podijeliti svoja iskustva s drugim polaznicima. Možda i ostvarite neko prijateljstvo ili poslovnu suradnju.

Ono što je sigurno jeste da ćete brzo shvatiti koliko koristi imate od ovakve vrste učenja: proširivanje i produbljivanje znanja; privikavanje na elektronsko/automatsko testiranje; velika mogućnost primjene naučenog u poslovnom i privatnom kontekstu; dobivanje potvrde da ste kurs uspješno okončali (što je opet jedna konkretna i poželjna satisfakcija); ušteda novca;  izučavanje onih tema koje ste oduvijek željeli proučavati, ali niste imali prilike u sklopu formalnog obrazovanja; sticanje znanja i vještina koje se temelje na najnovijim tehnološkim dostignućima i znanstvenim uvidima…