A self-help weapon to fight depressive thoughts

Of course, depression is a very frequent psychological disorder which can have a debilitating effect on your everyday life. However, there is some good news! It can be successfully treated with the help of clinical psychologists, psychiatrists, and psychotherapists. Moreover, you can help yourself by using various psychological techniques. One of them is related to mental restructuration. Are you ready for change?

Please, choose to work on changing your own pattern of thinking. Negative thoughts look just like these ones: ”I am a completely unsuccessful person”, ”I will never achieve something important to me”, ”I feel totally helpless”, ”I am not a self-confident person at all”, ”Nobody loves me as I am”, ”Nobody admires me”, ”Nobody understands me”, and so on, and so on…

Thus, you can work on reprogramming your brain. In other words, you can decrease your self-destructive mind activity. Let’s see how… First of all, there does not exist a person who is unsuccessful in the all domains of life. Furthermore, there is no such a person whose self-confidence equals to zero. Hence, you are successful whilst doing at least some things and you are a self-confident person whilst interacting with at least some people. In addition, there is always someone who loves us (sometimes we do not know it and have to find out who is that person or a group of people). Moreover, there are lots of individuals who are jealous of our behavior, clothing, personality traits, intelligence, etc. But they usually do not admit it (believe me or not, that is true!).

Therefore, your new (positive, healthy, and self-nourishing) thoughts can be as follows: ”I can make success if I put some effort in a situation”, ”I am a person who works on building my self-confidence and self-esteem”, ”I know that some people admire my skills, competencies, charisma, or how I look like in their eyes”, ”I cannot make all people love me. Instead, I can be happy because I know that my family and my friends have positive emotions toward me”, ”People similar to me can understand me. This insight is sufficient for me because I think in a realistic way”.

Thus, your thoughts should be optimistic, realistic, and self-explanatory (i.e. logical). We cannot expect of everybody to accept our personality traits, approve our behavior, love us, or understand our inner psychological states. And you can think of yourselves in positive terms. It is free of charge and is very beneficial for your mental health as well as for meeting your short- and long-term goals.

Depression mostly relies on negative thoughts and the best way to attack it is to start with making your patterns of thinking open to positive influences from inside (subconscious and conscious part of your personality) and from outside (social environment).

Selman Repišti,

January 27, 2018

POUČNI KLIPOVI: KAKO DA POSTANETE SAMOPOUZDANA OSOBA I KONAČNO ZAVOLITE SEBE?

Rockfeller, medicinska sestra, ček sa enormnom sumom i samopouzdanje:

https://www.youtube.com/watch?v=Nfaz0TNZr-o

Inteligencija, očekivanja, kritike i prevazilaženje niskog mišljenja o sebi:

https://www.youtube.com/watch?v=164Vt6hQx18

Navike, uspjeh, komunikacija, pasivni ljudi, lični rast, fokusiranje na onome što možemo promijeniti:

Uživajte!

S. R.

 

Treći dio intervjua s Lunom iz Londona: O DEPRESIJI I STRAHU

Dragi naši čitaoci,

Objavljen je i posljednji dio intervjua jednog od naših članova sa gđom Lunom iz Londona, koja inspirira i podržava mnoge, a čiji su video-zapisi pomogli ljudima da zavole sebe, svoj život i da se hrabro nastave boriti protiv problema sa kojima se susreću.

Za ovaj video-zapis, molimo da pogledate sljedeći link:

https://www.youtube.com/watch?v=JRRqcm5jeGc&list=PLNimlJe4gQqhU2vw1IPV9vklmbHRPEBEz&index=3

U istoj play-listi se nalaze prva dva dijela intervja. Podijelite ih s onima koje bi ove teme zanimale.

Hvala Vam i želimo Vam uspješan dan,

Vaš tim Pozitivne psihologije

Još nekoliko savjeta za osobe koje imaju problema sa anksioznošću

Prvo, bitno je razmisliti o uzroku ili povodu za anksioznost. U suprotnom, radite samo na njenim posljedicama (premda i u ovom slučaju možete postići vidljiva poboljšanja).  Drugim riječima: šta je to što vam izaziva osjećaj nelagode, zabrinutosti, napetosti, straha i neprijatnog iščekivanja? 

Drugo, ne oklijevajte tražiti pomoć od osoba kojima vjerujete i koje vama vjeruju. Vjerovatno se plašite da će vaša okolina smatrati da ste ”slabići”, ”nesposobni” ili slično. Nemojte se plašiti. Možda vam baš vaš sagovornik ispriča svoje iskustvo s osjećajem anksioznosti, te vam to donese olakšanje ili vam da do znanja da niste sami i da drugi ljudi doživljavaju ono što i vi.

Treće, budite svjesni da su neke stvari jednostavno van vaše kontrole, te da tuđu odgovornost i ”prst sudbine” ne možete pripisivati sebi. Da pojasnim, život je sam po sebi nepredvidljiv i mi smo ti koji se trebamo prilagoditi, živjeti vlastiti život i iz svake situacije (pa i one koja je loša po nas) izvući pouku i dobiti snagu da nastavimo dalje. Stoga, nemojte biti mnogo opterećeni osjećajem krivice, strahom da će vam se (ili vašim bližnjima) nešto loše desiti. Isto tako, mogle bi se dogoditi i lijepe stvari, povoljne po svakog do koga vam je stalo.

Četvrto, neka osobe koje trebaju čuti zaista čuju vašu životnu priču, uspone i padove, postignuća i razočaranja! Time potvrđujete sa ste ljudi, od krvi i mesa, otvoreni i zainteresovani za vlastiti boljitak i život. Budite ljudima uzor, I NEMOJTE PRIHVATITI ULOGU ŽRTVE ILI OSOBE KOJA IMA NEKI OZBILJAN PROBLEM. Ma kako vam život bio težak i nepodnošljiv, inspirirajte svoju okolinu! Vi to možete, a mi to znamo.

Još ćemo uskoro govoriti o prevladavanju osjećaja anksioznosti, a do tada vas pozivamo da nam se javite i da primjenjujete ono što smo vam savjetovali.

Srdačno,

Selman Repišti,

ispred tima Pozitivne psihologije

ŠTA JE ANKSIOZNOST I KAKO SEBI POMOĆI?

Anksioznost je stanje napetosti, strepnje, tjeskobe i zabrinutosti. To je onaj neodređeni, neprijatni osjećaj straha, uplašenosti za sebe i/ili za druge, kao i za ishod neke situacije u budućnosti.

Anksiozne osobe često su nesigurne u sebe, plaše se onoga što im se može desiti ili što se može dogoditi njihovim najbližima. Često imaju osjećaj da će izgubiti kontrolu nad sobom, te da nemaju dovoljno kontrole nad svojim životom.

Anksioznost je usko vezana uz sklonost depresiji, s tim što depresiju prate osjećanja bespomoćnosti, tuge, rezigniranosti i neraspoloženja, uz pad psihičke i fizičke energije. Kada smo depresivni, naša snaga volje opada, što posljedično smanjuje našu inicijativnost, te nas ograničava u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Nego, da se vratimo na anksioznost. Riječ je o stanju ili poremećaju koji se može manifestovati na nekoliko načina i u nekoliko formi:

a) kao skup stresnih reakcija, doživljaja i osjećanja;

b) kao neka od fobija (npr. strah od otvorenog prostora, od drugih ljudi, od zatvorenog prostora, od visine…);

c) u formi opsesivnih misli i prisilnih radnji (opsesivno-kompulzivni poremećaj spada u anksiozne poremećaje);

d) kao posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), nakon nekog izrazito traumatskog doživljaja i događaja, kao što je rat, zlostavljanje i slično;

e) kao prošireni strah i strepnja usljed velikog broja stvari, ljudi i situacija (poznato i kao generalizirani anksiozni poremećaj);

f) kao ”strah od straha” (tj. uplašenost da će se doživjeti ili svjedočiti nečemu strašnom i nepodnošljivom.

Kako pomoći sebi? 

Prvo, potrebno je da se edukujemo o tome šta je anksioznost, tj. koji su njeni simptomi.

Drugo, primjenjivati vježbe disanja i opuštanja (npr. disanje u unaprijed određenom ritmu – tipa tri sekunde udah, tri sekunde zadržavanje daha i tri sekunde izdah; mogu se primjenjivati i druge tehnike relaksacije, kao što je meditacija, progresivno opuštanje: polako opuštate svaki dio tijela, uz ravnomjerno disanje).

Treće, napraviti listu stvari i situacija koje vam izazivaju anksioznost. Potom, rangirati ove stvari (prvi rang dobiva najstresnija i najneprijatnija situacija, posljednji ona situacija koja izaziva najniži stupanj anksioznosti). Nakon toga, zamišljati situacije sa niskim nivoom anksioznosti i u isto vrijeme se pokušati opustiti (uz tehnike disanja i ostale metode relaksacije). Kada steknemo osjećaj da smo se opustili u ovim situacijama, preći na više anksiozne situacije i ponoviti tehnike relaksacije (opuštanja). Raditi ovu vježbu sve dok se ne stigne do najanksioznijih situacija i dok ovdje ne postignete za vas prihvatljiv nivo opuštenosti.

Naravno, nemojte zaboraviti nagraditi sebe (npr. omiljenim jelom, izletom, aktivnošću…) svaki put kada postignete prihvatljiv stepen smirenosti. Tako ćete dodatno ubrzati svoj napredak.

Radujem se vašim pozitivnim promjenama, nadajući se da vam je članak bio od koristi.

 

Srdačno,

Selman Repišti,

magistar psihologije