Category: savjeti psihologa

ŠTA JE ANKSIOZNOST I KAKO SEBI POMOĆI?

Anksioznost je stanje napetosti, strepnje, tjeskobe i zabrinutosti. To je onaj neodređeni, neprijatni osjećaj straha, uplašenosti za sebe i/ili za druge, kao i za ishod neke situacije u budućnosti.

Anksiozne osobe često su nesigurne u sebe, plaše se onoga što im se može desiti ili što se može dogoditi njihovim najbližima. Često imaju osjećaj da će izgubiti kontrolu nad sobom, te da nemaju dovoljno kontrole nad svojim životom.

Anksioznost je usko vezana uz sklonost depresiji, s tim što depresiju prate osjećanja bespomoćnosti, tuge, rezigniranosti i neraspoloženja, uz pad psihičke i fizičke energije. Kada smo depresivni, naša snaga volje opada, što posljedično smanjuje našu inicijativnost, te nas ograničava u obavljanju svakodnevnih aktivnosti.

Nego, da se vratimo na anksioznost. Riječ je o stanju ili poremećaju koji se može manifestovati na nekoliko načina i u nekoliko formi:

a) kao skup stresnih reakcija, doživljaja i osjećanja;

b) kao neka od fobija (npr. strah od otvorenog prostora, od drugih ljudi, od zatvorenog prostora, od visine…);

c) u formi opsesivnih misli i prisilnih radnji (opsesivno-kompulzivni poremećaj spada u anksiozne poremećaje);

d) kao posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), nakon nekog izrazito traumatskog doživljaja i događaja, kao što je rat, zlostavljanje i slično;

e) kao prošireni strah i strepnja usljed velikog broja stvari, ljudi i situacija (poznato i kao generalizirani anksiozni poremećaj);

f) kao ”strah od straha” (tj. uplašenost da će se doživjeti ili svjedočiti nečemu strašnom i nepodnošljivom.

Kako pomoći sebi? 

Prvo, potrebno je da se edukujemo o tome šta je anksioznost, tj. koji su njeni simptomi.

Drugo, primjenjivati vježbe disanja i opuštanja (npr. disanje u unaprijed određenom ritmu – tipa tri sekunde udah, tri sekunde zadržavanje daha i tri sekunde izdah; mogu se primjenjivati i druge tehnike relaksacije, kao što je meditacija, progresivno opuštanje: polako opuštate svaki dio tijela, uz ravnomjerno disanje).

Treće, napraviti listu stvari i situacija koje vam izazivaju anksioznost. Potom, rangirati ove stvari (prvi rang dobiva najstresnija i najneprijatnija situacija, posljednji ona situacija koja izaziva najniži stupanj anksioznosti). Nakon toga, zamišljati situacije sa niskim nivoom anksioznosti i u isto vrijeme se pokušati opustiti (uz tehnike disanja i ostale metode relaksacije). Kada steknemo osjećaj da smo se opustili u ovim situacijama, preći na više anksiozne situacije i ponoviti tehnike relaksacije (opuštanja). Raditi ovu vježbu sve dok se ne stigne do najanksioznijih situacija i dok ovdje ne postignete za vas prihvatljiv nivo opuštenosti.

Naravno, nemojte zaboraviti nagraditi sebe (npr. omiljenim jelom, izletom, aktivnošću…) svaki put kada postignete prihvatljiv stepen smirenosti. Tako ćete dodatno ubrzati svoj napredak.

Radujem se vašim pozitivnim promjenama, nadajući se da vam je članak bio od koristi.

 

Srdačno,

Selman Repišti,

magistar psihologije

Sedam savjeta za današnji dan

  1. Recite ljudima koje volite da ih volite. Neke stvari se ne podrazumijevaju, one trebaju biti iskazane riječima ili postupcima.
  2. Recite i pokažite samoj/samom sebi koliko se volite! Posvetite se sebi, nemojte se zapostavljati.
  3. Nemojte biti mnogo zabrinuti kakvo mišljenje drugi imaju o Vama. To je njihov lični problem i neka ga sami rješavaju. Vi znate koliko vrijedite i koliko se trudite u životu.
  4. Učinite neko dobro djelo. Bolje će se osjećati onaj kome treba Vaša pomoć, ali i Vi sami. Što više dajete, više ćete imati.
  5. Nađite bar malo vremena da se povučete u ”svoj kutak”. Čovjeku je svakog dana potrebno neko vrijeme da bude sam sa sobom, da se opusti i prepusti sebi.
  6. Budite zahvalni na još jednom danu svog života. Uživajte u trenutku, prošlost je prošla, a budućnost će svakako doći. Dakle, sadašnjost je jedina tačka vremenske strelice koja Vam je odmah, ovdje i sada dostupna.
  7. Sjetite se onih ljudi koji su Vam pomagali u životu, podržavali Vas i poticali da ustrajete i u najtežim trenucima. Možda će ih biti malo, ali nije važno. Važno je da im se danas javite i date im do znanja koliko Vam je značila njihova pomoć, briga, podrška i rame za plakanje. Vjerujte, cijeniće to. A i Vi sami ćete se bolje osjećati.

Za kraj Vam želim još jedan sretan dan Vašeg života, želeći također da ga slavite i budete zahvalni na njemu. 

PSIHOLOG VAS SAVJETUJE: O STRESU NA POSLU

Sve ono što kod nas izaziva stres naziva se stresor. Stresori mogu različito djelovati na različite ljude: nekoga čine depresivnim, nekoga tjeskobnim, a nekim ljudima su to prilike da situaciju preokrenu u svoju korist (u ovom slučaju, stresna iskustva ojačavaju njihov psihološki imunitet).

Četiri su grupe reakcija na stres:

  1. tjelesne (ubrzan/nepravilan rad srca, ubrzano disanje, mišićna napetost, osjećaj mučnine, pritisak u grudima, glavobolje…);
  2. emocionalne (pad ili promjene raspoloženja, osjećaj neadekvatnosti ili bespomoćnosti…);
  3. mentalne (misaona konfuzija, problemi s pamćenjem i koncentracijom …) i
  4. ponašajne (gubitak kontrole nad vlastitim ponašanjem, povlačenje u sebe, pad inicijativnosti…)

Postoji i nešto što ste sigurno čuli, a zove se profesionalno sagorijevanje (ili burnout sindrom). Njegovi simptomi su:

  1. emocionalna iscrpljenost (opšti nedostatak energije i elana za obavljanje radnih zadataka);
  2. depersonalizacija (potreba i osjećaj da ste se nekako ”udaljili”, odnosno distancirali od svojih radnih zadataka, te profesionalne uloge i identiteta) i
  3. osjećaj smanjenog ličnog postignuća (osoba s ovim sindromom doživljava sebe kao nedovoljno sposobnu i nedovoljno efikasnu u obavljanju svakodnevnih radnih zadataka).

Teme koje su vezane za poslovnu psihologiju (motivacija zaposlenika, pozitivni mentalni stav, postavljanje ciljeva, saradnja i partnerstvo, selekcija zaposlenika, evaluacija učinkovitosti radnika i slično), kao i ovaj odlomak o stresu, mogu se naći u mojoj knjizi:

Selman Repišti: ”Lov na poslovni uspjeh: praktični priručnik” (izdata 2013. godine)

JOŠ TRI SAVJETA PSIHOLOGA

Suosjećajte sa sobom. Možda djeluje neobično, ali svako od nas treba biti spreman da sam sebi bude podrška, psihoterapeut, savjetnik, partner i osoba koja sama sebe najbolje razumije. Suosjećanje nije sažaljenje. Sažaljenje je poimanje sebe ili drugoga kao nekoga ko je inferioran, nedorastao ili nemoćan, a kome želite dati do znanja da ste svjesni njegovog stanja. S druge strane, suosjećanje je ”partnerski odnos” sa samim sobom ili drugima, gdje dijelimo zajedničke emocije, pružamo podršku i uzajamno se tješimo. Nemojte se opterećivati ako ljudi oko vas ne pokazuju dovoljno suosjećanja prema vama. Pokažite ga prema sebi! Budite svjesni svog truda, napora i zalaganja i budite sebi najsigurnije i najtoplije utočište. Kapacitet za suosjećanje je jedan od znakova visoke emocionalne inteligencije. Vi posjedujete ovu sposobnost, samo je trebate sprovest u djelo. Gajenje osjećanja prema samome sebi nije nikakav grijeh, to je poželjna vještina koja unapređuje vaše mentalno zdravlje i psihosocijalno blagostanje. Zato, budite slobodni razumjeti sebe, pažljivo poslušati svoj unutarnji glas, uvažiti vlastito mišljenje, poštovati svoje želje i ciljeve i – uspjeh nikako neće izostati!

Spontano razvijajte svoj smisao za humor. Ne morate se smijati na tuđi račun, niti zbijajte šale na vlastiti. Postoji jedna vrsta humora koja se zove afilijativni humor, a odnosi na društveno prihvatljive šale, na koje svi dobro i spremno reagiraju. Cilj ovakve vrste humora je unaprijediti opće raspoloženje, stvoriti dobru atmosferu, zabaviti se na autentičan način i učiniti život podnošljivijim (tj. življenjem, a ne životarenjem). Nema potrebe da čekate druge da vas razvesele, budite vi ta osoba koja će ispričati smiješnu anegdotu, izreći luckasto zapažanje o nekom događanju, primijetiti zabavan aspekt određene situacije. Vaša aktivnost i riješenost da sebi uljepšate dan je nešto što vam dugoročno može povećati razinu optimizma, te unaprijediti suočavanje sa stvarnošću i ljudima koji vas okružuju.

Pomozite drugima. Kada kažem ”pomozite”, ne mislim nužno na materijalnu pomoć. Ljudima će svakodnevica biti uljepšana i raznim simboličnim gestama, koje su najčešće emocionalne prirode. Pohvalite nekoga, recite svom bližnjem da se ponosite njime, da je dobro obavio neki posao, da vas je danas  nečim obradovao… Dajte do znanja ljudima oko vas da vam znače i da su vam bitni. Svako ima određenih problema, životnih nedaća, strepnji i bojazni. Zato, budite strpljivi s ljudima, saslušajte ih, pokažite im da vam je stalo do njihovog života i težnji. Pozitivna promjena neće izostati, jer jedan od osnovnih principa socijalne psihologije glasi: ”Recipročnost (uzajamnost) se isplati”. Ljudi blagonaklono gledaju na povezanost, razmjenu i međusobno pomaganje. Uostalom, čovjek je predisponiran za život s drugima, a obitavanje u zajednici povećava šanse za preživljavanjem, ostvarivanjem različitih prava, ciljeva i namjera.

Dakle, radite na svom samopoštovanju i samopouzdanju, prihvatite sebe onakvima kakvi jeste, pružajte sebi podršku i ”rame za plakanje”, svugdje gdje možete učinite atmosferu zabavnom (koristeći afilijativni humor) i budite širokogrudi prema ljudima koji vas okružuju. Svi ovi savjeti odnose se na vještine koje trebate usavršavati, a dobro je poznato da se svaka vještina može naučiti, uvježbati, unaprijediti i primijeniti. I, zapamtite, ne morate biti rođeni sa predispozicijom da budete zadovoljni sobom i svojim životom.  Srećnim/om se postaje, dobrom raspoloženju se uči. A što više učite i primjenjujete naučeno, to više postajete svoj predmet učenja. Zato, budite subjekt vlastite sreće, glavni glumac svoga života i glavna uloga koju obnašate na putu samoostvarenja i kompletnog razvoja vlastitih potencijala!

Selman Repišti

SAVJET PSIHOLOGA: VI STE KROJAČ SVOJE SREĆE

Vi držite uzde svoga života!

Zamislite da jašete na konju. Konj ponekad slijedi vaše naredbe, a nekada postupa po vlastitoj volji. Pretpostavimo da je njegova narav i poslušnost određena genetskim faktorima, i to 50%. Hoćete li odustati od njegovog zauzdavanja? Naravno da ne. Ipak ste vi ti koji držite njegove uzde. Vi ste njegov vlasnik, gospodar i gazda. Ovu metaforu sam upotrijebio kako bih vam dočarao da ste upravo vi taj/ta koji/a vlada svojim životom.

Istraživanja pokazuju da se 50% naše sreće nasljeđuje. Eto dobrih vijesti za sve one čiji roditelji su zaista sretne osobe. Šta je sa nekima od vas čiji roditelji su turobni, skloni razočaranju ili depresiji? Ne brinite, imam recept i za vas. Vi možete djelovati na preostalih 50% uticaja na sreću, koji su okolinske prirode. Dakle, vaš izbor da budete sretni i sve ono što preduzimate u ovu svrhu, mogu kompenzirati ”lošu” genetiku. Međutim, ovdje nije kraj. Sigurno svako od vas može naći bar jednu osobu u svojoj široj porodici, koja je zračila srećom, zavodljivom harizmom i koja je motivirala svoje bližnje da postignu nešto u životu, bez obzira na prepreke sa kojima se suočavaju. Zato kao psiholog garantiram da niko od vas neće biti žrtvom punih 50% ”loših” genetskih utjecaja. Kod nekoga će to biti 35%, kod drugih 20% … U svakom slučaju, doći ćete do sljedeće računice: moja genetika i moje samostalno zalaganje sigurno će me dovesti do primjetno sretnijeg života. Ljudi moji, ovo je činjenica, empirijska (praktično potvrđena) stvar!

Još nešto, neki od nas mogu vjerovati da sudbina (u manjoj ili većoj mjeri) utječe na kvalitetu našeg života. Međutim, svi dobro znamo da je presudan vlastiti trud, aktivno zalaganje za lični boljitak. Uzmite samo primjer posla. Možete se žaliti da nemate posla. Pretpostavite da vam neko ponudi dobro plaćen posao. Na vama je da odaberete hoćete li ga raditi, ili ne. Ako nećete, za to nije kriva sudbina, već je ova odluka jednostavno odraz vašeg izbora. Ako vas neko pohvali, možete odabrati da sebi kažete: ”On nije bio iskren” ili ”Ja ne zaslužujem ovu pohvalu”. Ponavljam, to nisu prsti sudbine, nego vaš izbor i odnos prema onome što ste upravo čuli (ako vas ljudi hvale, prosto im se zahvalite i čestitajte sebi što ste tako dobri da vas je neko zapazio i nagradio lijepim riječima!).

ČETVRTI SAVJET ZA SRETAN ŽIVOT

Budite svjesni da razina (nivo) sreće varira!

Ne postoji čovjek koji je sretan svakog trenutka, svake sekunde, svakog dana. Ali, možemo biti značajno više sretni i raspoloženi nego što smo tužni i neraspoloženi. Trebamo težiti ka tome da tas sreće vage našeg života pretegne nad tasom tuge. Uostalom, variraju i sve ostale naše osobine i svojstva: težina, dnevna potrošnja novca, vrijeme koje provedemo u kući ili vani, broj ljudi sa kojima kontaktiramo, vrijeme koje provedemo na Internetu i slično. Zašto onda i sreća ne bi varirala? Životni put i osjećanja koja ga prate nisu konstanta. ”Ravna crta” je odlika smrti, nečega što je gotovo, završeno i nepovratno izgubljeno. Samim tim što primjećujete da se razina vaše sreće (npr. iz dana i dan) mijenja, to svjedoči u prilog vašoj vitalnosti, odnosno životnosti.

Dakle, naš cilj je da što više budemo radosni, te zadovoljni sobom i životom. Nesreću donekle možemo prevenirati (preduhitriti i pretvoriti je u radost). Zato, budite otvoreni za pozitivna iskustva! Nemojte se povući! Povećavajte sebi šanse da budete sretni. Nemojte se unaprijed povlačiti u sebe. Prizovite sreću, otvorite joj vrata svoga života! Kada vam  pokuca na vrata, prepoznajte je i znajte da je došla baš vama. Ponavljam, vi zaslužujete biti sretni!

Kada se pojave trenuci rezignacije, nezadovoljstva, te zasićenosti životom, nemojte im se prepuštati. Oni su, prije ili kasnije, morali biti sastavni dio vaše svakodnevice. Ali, vaš je izbor da im ne podlegnete, već da podignete glavu, pogledate prema budućnosti i kažete sebi koliko ste jaki, sposobni i perspektivni. Time ćete amplitude tuge i anksioznosti učiniti manjima, a u isto vrijeme povećati vjerojatnost za doživljavanje novog ciklusa sreće. Sreće, koja je mnogo trajnija, intenzivnija i više ispunjavajuća nego ona prethodna, koju ste nedavno doživjeli.

Dakle, težite trajnijim vidovima sreće, nalaženjem unutarnjeg kompasa, čija će igla voditi vaš život u odgovarajućem smjeru.

PRVI SAVJET ZA SRETAN ŽIVOT

Uživite se u svaku situaciju ili događaj koji vas čine sretnima!

Bez obzira koliko mislili da je vaša svakodnevnica sumorna, tmurna i depresivna, uvijek postoji neka situacija ili gesta koja vam je, bar donekle, popravila raspoloženje. To može biti: zagrljaj bračnog partnera, djeteta, roditelja ili prijatelja; riječi podrške i ohrabrenja; ukusan doručak; sunčan dan; uspješan dan na poslu; ostvarenje nekog cilja (bilo kratkoročnog bilo dugoročnog) i slično. Nažalost, ovakve svakodnevne sitnice brzo smetnemo s uma, prepuštajući se negativnim obrascima mišljenja. Međutim, kad vam sljedeći put bude teško, pokušajte ih ponovo prizvati u pamćenje. Neka to bude zorno predočavanje ovako lijepih događaja.

Potrudite se da ih ”prizovete” u svim njihovim bojama, zvucima i pozitivnoj energiji kojima zrače. Uživite se u ovakve doživljaje, ”otplovite” sa kopna vaših problema ka pučini mira, zadovoljstva i blažene uljuljkanosti koja vam prija, daje vam snagu i hrabrost da punim plućima nastavite sa svojim životom. Jednostavno – uživajte! To je vaše pravo i vaša temeljna potreba. Vi zaslužujete da vam bude lijepo! Omogućite to sebi, ovdje i sada. Budite jedno sa svojom srećom. Postanite sama radost!