Sve ono što kod nas izaziva stres naziva se stresor. Stresori mogu različito djelovati na različite ljude: nekoga čine depresivnim, nekoga tjeskobnim, a nekim ljudima su to prilike da situaciju preokrenu u svoju korist (u ovom slučaju, stresna iskustva ojačavaju njihov psihološki imunitet).
Četiri su grupe reakcija na stres:
- tjelesne (ubrzan/nepravilan rad srca, ubrzano disanje, mišićna napetost, osjećaj mučnine, pritisak u grudima, glavobolje…);
- emocionalne (pad ili promjene raspoloženja, osjećaj neadekvatnosti ili bespomoćnosti…);
- mentalne (misaona konfuzija, problemi s pamćenjem i koncentracijom …) i
- ponašajne (gubitak kontrole nad vlastitim ponašanjem, povlačenje u sebe, pad inicijativnosti…)
Postoji i nešto što ste sigurno čuli, a zove se profesionalno sagorijevanje (ili burnout sindrom). Njegovi simptomi su:
- emocionalna iscrpljenost (opšti nedostatak energije i elana za obavljanje radnih zadataka);
- depersonalizacija (potreba i osjećaj da ste se nekako ”udaljili”, odnosno distancirali od svojih radnih zadataka, te profesionalne uloge i identiteta) i
- osjećaj smanjenog ličnog postignuća (osoba s ovim sindromom doživljava sebe kao nedovoljno sposobnu i nedovoljno efikasnu u obavljanju svakodnevnih radnih zadataka).
Teme koje su vezane za poslovnu psihologiju (motivacija zaposlenika, pozitivni mentalni stav, postavljanje ciljeva, saradnja i partnerstvo, selekcija zaposlenika, evaluacija učinkovitosti radnika i slično), kao i ovaj odlomak o stresu, mogu se naći u mojoj knjizi:
Selman Repišti: ”Lov na poslovni uspjeh: praktični priručnik” (izdata 2013. godine)