Tag: optimizam

Martin Seligman: Ambasador pozitivne psihologije

U prethodnom članku, upoznali smo vas sa nekim od Seligmanovih termina i doprinosa pozitivnoj psihologiji.

Seligman je rekao da trebamo upotrijebiti svoje snage (”jaču stranu”) i vrline kako bismo bili dio nečeg većeg, odnosno šireg od nas samih. Drugim riječima, naš istinski, autentični, pravi doprinos treba se ogledati i ispoljiti na širem planu, kako bismo u konačnici došli do toga da živimo smislen život.

Kad smo kod života, Seligman razlikuje tri ”stupnja” egzistencije, odnosno osmišljavanja života:

  1. Prijatan život (primijeniti drugačije strategije suočavanja sa teškoćama u prošlosti – dakle, ne smije se biti fiksiran na negativna osjećanja; uživati u sadašnjosti i gajiti osjećanje nade i optimizma koja trebaju oblikovati našu budućnost);
  2. Dobar život (”kultivisanje”, odnosno njegovanje vlastitih snaga i vrlina, tako da budemo spremni na učenje, ulaganje napora i razvijanje postojećih ”jačih strana” ličnosti) i
  3. Smislen/svrhovit život (ne postoji prečica do trajne i istinske sreće, već se treba potpuno angažovati i uključiti u aktivnosti koje dovode do ”opšteg dobra”, gubeći samosvjesnost i postajući dio nečega univerzalnog, nesebičnog i humanog).

Sretno,

Ilda Imamović i Selman Repišti

 

KAKO DO PSIHOLOŠKOG BLAGOSTANJA?

Martin Seligman je američki psiholog koji je inače poznat po svom terminu naučena bespomoćnost. Naučena bespomoćnost je psihofizičko stanje koje nastaje usljed niza nepovoljnih ishoda po jedinku, u smislu da je individua bila bespomoćna, neefikasna i neefektivna jedan vremenski period. Nakon toga, ona odustaje od bilo kakvog zalaganja, napora, vjere i očekivanja uspjeha i učinkovitosti. Na kraju, postaje pasivna i nedjelotvorna, čak i kada joj objektivne prilike dozvoljavaju ”korak naprijed” i dopuštaju da promijeni svoju nezavidnu situaciju, tj. preokrene je u svoju korist.

Međutim, zadnjih decenija, Martin Seligman se bavi pozitivnom psihologijom. Jedna od njegovih knjiga zove se Naučeni optimizam, što dovoljno govori o njegovom pomaku ka proučavanju oblasti koja se odnosi na rast, razvoj i oplemenjivanje ličnosti.

Seligmanova koncepcija psihološkog blagostanja (dobrostanja, ili na engleskom wellbeing – a ) sastoji se u tome da on pretpostavlja kako psihološko dobrostanje ”leži” na pet stubova, tj. ima sljedećih pet elemenata:

a) njegovanje ispunjavajućih veza (prijatelji, porodica, intimne veze…);

b) pozitivne emocije (optimistični pogled na prošlost, sadašnjost i budućnost)

c) značenje i smisao (osjećaj da pripadamo i potreba da služimo nečemu važnijem, većem od samih nas)

d) postignuće i priznanje (bez obzira donosi li pozitivne emocije, vodi li smislu života ili nečemu drugome; dakle – postignuće, ambicija i ostvarivanje ciljeva samo po sebi)

e) puna (potpuna) uključenost u aktivnosti iz kojih učimo, u kojima rastemo kao ličnosti i koje ”hrane” (potkrepljuju) našu sreću (pozitivno raspoloženje).

Po Seligmanu, šest je vrlina koje su povezane sa smislenim životom, ispunjenjem i pozitivnim osjećanjima: hrabrost, mudrost/znanje, ljubav/humanost, pravičnost, duhovnost i umjerenost. One su kulturalno univerzalne i povezane sa dugoročnom srećom i zadovoljstvom životom.

Selman Repišti i Ilda Imamović,

Vaš tim Pozitivne psihologije

 

VOLJENI ILI SHVAĆENI?

Dragi čitaoci,

Pitanje za sve vas: Kada biste mogli birati, da li biste odabrali da budete VOLJENI ili SHVAĆENI od strane drugih?

Osjećaj nevoljenosti vezuje se uz depresiju, a osjećaj nerazumijevanja i neshvatanja našeg gledišta, situacije ili stanja u kojima se nalazimo dovodi do osjećaja da drugi nikada neće moći saosjećati s nama (što, opet, vodi našem ubjeđenju da nam neće pomoći niti nas podržati, a u konačnici završava stanjem bespomoćnosti). Dakle, i neshvaćenost je povezana sa depresijom i tjekobom.

Osjećaj voljenosti dobar je preduslov optimizma, zadovoljstva sobom i životom, te percipiranja života kao nečega što je smisleno i svrhovito.

Osjećaj shvaćenosti je povezan sa percipiranom i očekivanom socijalnom podrškom, te doživljavanjem svijeta kao sigurnog mjesta, a ljudi kao emocionalno toplih, altruističnih, požrtvovanih i empatičnih.

Dva savjeta: dozvolite drugima da vas vole i  razumiju. To nije znak vaše slabosti, već prilika za druge da vam pokažu koliko im je stalo do vas! Također, dajte im do znanja da ih volite i shvatate njihovu žvotnu situaciju – učinite da se osjećaju bitni nekome (u ovom slučaju, vama) i da  shvate kako nisu sami na svijetu.

Dakle, voljeni ili shvaćeni, pitanje je sad!

Selman Repišti  i Ilda Imamović,

ispred tima Pozitivne psihologije

Sedam savjeta za današnji dan

  1. Recite ljudima koje volite da ih volite. Neke stvari se ne podrazumijevaju, one trebaju biti iskazane riječima ili postupcima.
  2. Recite i pokažite samoj/samom sebi koliko se volite! Posvetite se sebi, nemojte se zapostavljati.
  3. Nemojte biti mnogo zabrinuti kakvo mišljenje drugi imaju o Vama. To je njihov lični problem i neka ga sami rješavaju. Vi znate koliko vrijedite i koliko se trudite u životu.
  4. Učinite neko dobro djelo. Bolje će se osjećati onaj kome treba Vaša pomoć, ali i Vi sami. Što više dajete, više ćete imati.
  5. Nađite bar malo vremena da se povučete u ”svoj kutak”. Čovjeku je svakog dana potrebno neko vrijeme da bude sam sa sobom, da se opusti i prepusti sebi.
  6. Budite zahvalni na još jednom danu svog života. Uživajte u trenutku, prošlost je prošla, a budućnost će svakako doći. Dakle, sadašnjost je jedina tačka vremenske strelice koja Vam je odmah, ovdje i sada dostupna.
  7. Sjetite se onih ljudi koji su Vam pomagali u životu, podržavali Vas i poticali da ustrajete i u najtežim trenucima. Možda će ih biti malo, ali nije važno. Važno je da im se danas javite i date im do znanja koliko Vam je značila njihova pomoć, briga, podrška i rame za plakanje. Vjerujte, cijeniće to. A i Vi sami ćete se bolje osjećati.

Za kraj Vam želim još jedan sretan dan Vašeg života, želeći također da ga slavite i budete zahvalni na njemu. 

JOŠ TRI SAVJETA PSIHOLOGA

Suosjećajte sa sobom. Možda djeluje neobično, ali svako od nas treba biti spreman da sam sebi bude podrška, psihoterapeut, savjetnik, partner i osoba koja sama sebe najbolje razumije. Suosjećanje nije sažaljenje. Sažaljenje je poimanje sebe ili drugoga kao nekoga ko je inferioran, nedorastao ili nemoćan, a kome želite dati do znanja da ste svjesni njegovog stanja. S druge strane, suosjećanje je ”partnerski odnos” sa samim sobom ili drugima, gdje dijelimo zajedničke emocije, pružamo podršku i uzajamno se tješimo. Nemojte se opterećivati ako ljudi oko vas ne pokazuju dovoljno suosjećanja prema vama. Pokažite ga prema sebi! Budite svjesni svog truda, napora i zalaganja i budite sebi najsigurnije i najtoplije utočište. Kapacitet za suosjećanje je jedan od znakova visoke emocionalne inteligencije. Vi posjedujete ovu sposobnost, samo je trebate sprovest u djelo. Gajenje osjećanja prema samome sebi nije nikakav grijeh, to je poželjna vještina koja unapređuje vaše mentalno zdravlje i psihosocijalno blagostanje. Zato, budite slobodni razumjeti sebe, pažljivo poslušati svoj unutarnji glas, uvažiti vlastito mišljenje, poštovati svoje želje i ciljeve i – uspjeh nikako neće izostati!

Spontano razvijajte svoj smisao za humor. Ne morate se smijati na tuđi račun, niti zbijajte šale na vlastiti. Postoji jedna vrsta humora koja se zove afilijativni humor, a odnosi na društveno prihvatljive šale, na koje svi dobro i spremno reagiraju. Cilj ovakve vrste humora je unaprijediti opće raspoloženje, stvoriti dobru atmosferu, zabaviti se na autentičan način i učiniti život podnošljivijim (tj. življenjem, a ne životarenjem). Nema potrebe da čekate druge da vas razvesele, budite vi ta osoba koja će ispričati smiješnu anegdotu, izreći luckasto zapažanje o nekom događanju, primijetiti zabavan aspekt određene situacije. Vaša aktivnost i riješenost da sebi uljepšate dan je nešto što vam dugoročno može povećati razinu optimizma, te unaprijediti suočavanje sa stvarnošću i ljudima koji vas okružuju.

Pomozite drugima. Kada kažem ”pomozite”, ne mislim nužno na materijalnu pomoć. Ljudima će svakodnevica biti uljepšana i raznim simboličnim gestama, koje su najčešće emocionalne prirode. Pohvalite nekoga, recite svom bližnjem da se ponosite njime, da je dobro obavio neki posao, da vas je danas  nečim obradovao… Dajte do znanja ljudima oko vas da vam znače i da su vam bitni. Svako ima određenih problema, životnih nedaća, strepnji i bojazni. Zato, budite strpljivi s ljudima, saslušajte ih, pokažite im da vam je stalo do njihovog života i težnji. Pozitivna promjena neće izostati, jer jedan od osnovnih principa socijalne psihologije glasi: ”Recipročnost (uzajamnost) se isplati”. Ljudi blagonaklono gledaju na povezanost, razmjenu i međusobno pomaganje. Uostalom, čovjek je predisponiran za život s drugima, a obitavanje u zajednici povećava šanse za preživljavanjem, ostvarivanjem različitih prava, ciljeva i namjera.

Dakle, radite na svom samopoštovanju i samopouzdanju, prihvatite sebe onakvima kakvi jeste, pružajte sebi podršku i ”rame za plakanje”, svugdje gdje možete učinite atmosferu zabavnom (koristeći afilijativni humor) i budite širokogrudi prema ljudima koji vas okružuju. Svi ovi savjeti odnose se na vještine koje trebate usavršavati, a dobro je poznato da se svaka vještina može naučiti, uvježbati, unaprijediti i primijeniti. I, zapamtite, ne morate biti rođeni sa predispozicijom da budete zadovoljni sobom i svojim životom.  Srećnim/om se postaje, dobrom raspoloženju se uči. A što više učite i primjenjujete naučeno, to više postajete svoj predmet učenja. Zato, budite subjekt vlastite sreće, glavni glumac svoga života i glavna uloga koju obnašate na putu samoostvarenja i kompletnog razvoja vlastitih potencijala!

Selman Repišti

SAVJET PSIHOLOGA: VI STE KROJAČ SVOJE SREĆE

Vi držite uzde svoga života!

Zamislite da jašete na konju. Konj ponekad slijedi vaše naredbe, a nekada postupa po vlastitoj volji. Pretpostavimo da je njegova narav i poslušnost određena genetskim faktorima, i to 50%. Hoćete li odustati od njegovog zauzdavanja? Naravno da ne. Ipak ste vi ti koji držite njegove uzde. Vi ste njegov vlasnik, gospodar i gazda. Ovu metaforu sam upotrijebio kako bih vam dočarao da ste upravo vi taj/ta koji/a vlada svojim životom.

Istraživanja pokazuju da se 50% naše sreće nasljeđuje. Eto dobrih vijesti za sve one čiji roditelji su zaista sretne osobe. Šta je sa nekima od vas čiji roditelji su turobni, skloni razočaranju ili depresiji? Ne brinite, imam recept i za vas. Vi možete djelovati na preostalih 50% uticaja na sreću, koji su okolinske prirode. Dakle, vaš izbor da budete sretni i sve ono što preduzimate u ovu svrhu, mogu kompenzirati ”lošu” genetiku. Međutim, ovdje nije kraj. Sigurno svako od vas može naći bar jednu osobu u svojoj široj porodici, koja je zračila srećom, zavodljivom harizmom i koja je motivirala svoje bližnje da postignu nešto u životu, bez obzira na prepreke sa kojima se suočavaju. Zato kao psiholog garantiram da niko od vas neće biti žrtvom punih 50% ”loših” genetskih utjecaja. Kod nekoga će to biti 35%, kod drugih 20% … U svakom slučaju, doći ćete do sljedeće računice: moja genetika i moje samostalno zalaganje sigurno će me dovesti do primjetno sretnijeg života. Ljudi moji, ovo je činjenica, empirijska (praktično potvrđena) stvar!

Još nešto, neki od nas mogu vjerovati da sudbina (u manjoj ili većoj mjeri) utječe na kvalitetu našeg života. Međutim, svi dobro znamo da je presudan vlastiti trud, aktivno zalaganje za lični boljitak. Uzmite samo primjer posla. Možete se žaliti da nemate posla. Pretpostavite da vam neko ponudi dobro plaćen posao. Na vama je da odaberete hoćete li ga raditi, ili ne. Ako nećete, za to nije kriva sudbina, već je ova odluka jednostavno odraz vašeg izbora. Ako vas neko pohvali, možete odabrati da sebi kažete: ”On nije bio iskren” ili ”Ja ne zaslužujem ovu pohvalu”. Ponavljam, to nisu prsti sudbine, nego vaš izbor i odnos prema onome što ste upravo čuli (ako vas ljudi hvale, prosto im se zahvalite i čestitajte sebi što ste tako dobri da vas je neko zapazio i nagradio lijepim riječima!).

TREĆI SAVJET ZA SRETAN ŽIVOT

Negativna iskustva pretvorite u pozitivna!

Mislite da je nemoguće? Obradovat ću vas i reći vam da se varate. Svaki loš doživljaj ili iskustvo iz prošlosti sadrži bar zrnce nečega što na vas može djelovati obećavajuće, pozitivno i/ili inspirativno. Rješavajući neku nimalo zavidnu situaciju u prošlosti, stekli ste određene vještine kojima ćete veoma lako riješiti slične situacije u budućnosti. Negativna iskustva mogu ojačati vaše kapacitete za suočavanje sa narednim stresnim iskustvima. Neka od njih vam mogu biti pouka za sljedeća. Na ovaj način stičete životnu mudrost, koju vam niko ne može oduzeti. Ona je vaša i pomaže vam da što bolje odreagirate na situacije koje slijede. Isto tako, budite svjesni da ste prevazišli svoja negativna iskustva. Usprkos njima, vi ste još živi! Ona vam nisu mogla ništa! Sada ste ovdje, čitate ovaj tekst, imate planove za budućnost, želite biti i ostati jaka ličnost. Na tome vam čestitam! Eto vidite, niste ni svjesni da ste već nešto uradili na svom putu ka zadovoljstvu životom. Samim tim što živite, vi imate i priliku da unaprijedite svoj život. Nemojte si je uskratiti, kad vam se tako očigledno pruža.

DRUGI SAVJET ZA SRETAN ŽIVOT

Pokažite zahvalnost za sve lijepe stvari koje vam se dešavaju tokom dana!

Često nismo svjesni koliko smo u određenim situacijama sretni. Osvijestite svaki (makar i veoma kratak) trenutak vlastite radosti. Razmislite i o tome šta vi posjedujete, a drugi ne. To može biti neki talenat, navika, vještina, sposobnost, predmet, znanje, ideja, prilika, životni san… Zahvalite se životu što vam je podario ovakvu osobinu. Zahvalite se i ako: imate djecu koja normalno i zdravo stasavaju u zrele osobe (jer ste im upravo vi pomogli u tome), imate privremeni ili stalni posao (mnogi ga nemaju), nemate neku smrtonosnu bolest (zamislite kako je onima koji je imaju), možete studirati ono što želite (mnogi ne mogu), imate nekoliko dobrih i vjernih prijatelja (nema ih svako!), možete danas spremiti ručak svojim ukućanima (znate dobro da mnogi ne mogu), možete zaspati snom pravednika (jer danas nikome niste uradili ništa loše)…

Čak i ljudi koji nemaju porodicu, posao ili dobro zdravlje mogu biti zahvalni. Pitate se na čemu? Oni koji nemaju porodicu trebaju uživati u svojoj slobodi i biti sretni pošto ”na grbači” imaju jedino sebe (bilo bi im puno teže da, recimo, imaju djecu koju ne mogu nahraniti, jer nemaju posao). Oni koji nemaju posao također trebaju izreći riječi zahvalnosti, i to kako bi sebi olakšali trenutnu situaciju. Njih pozivam da razmisle o tome kako zaposleni ljudi moraju ustajati rano da bi išli na posao, te da im veliki dio dana prođe u radu. Neki od njih ne prime ni platu za svoje zalaganje na radnom mjestu. Osobe narušenog zdravlja trebaju se sjetiti svih mogućih poremećaja i bolesti koji su opasniji od njihove (ovo se naziva ”silazna socijalna usporedba”), te shvatiti da je zdravstveno stanje ovih ljudi lošije od njihovog. Time mogu doći do saznanja da se trebaju zahvaliti na vlastitoj bolesti, jer uvijek postoji neko ko je, u odnosu na njih, manje zdrav, više ga boli, više neraspoložen i izloženiji riziku od negativnih ishoda.

Ovakva zahvalnost vam se može činiti glupom ili neutemeljenom. Međutim, evo vam dokaza njene učinkovitosti. Naime, istraživanja u oblasti pozitivne psihologije pokazuju da zahvalni ljudi imaju bolje mentalno zdravlje, lakše se prilagođavaju na različite uslove, imaju više samopoštovanje, emocionalno su stabilniji, ugodniji, opušteniji i ponosniji na sebe. A sve ovo vodi većem zadovoljstvu životom. Zaključak: zahvalite se sebi, drugima, Bogu i životu na svem što imate i radite.