Rukopis, osobine ličnosti, emocionalna stanja… ima li povezanosti?

Tema mog diplomskog rada bila je Povezanost grafoloških crta sa osobinama ličnosti. Dakle, trebao sam provesti istraživanje kojim bi se ispitalo ima li uopće korelacije između navedenih varijabli. Također sam uzeo u obzir trenutno afektivno stanje sudionika istraživanja, kao i neke druge njihove karakteristike (spol, težina i visina).

150 sudionika ove studije trebalo je prepisati relativno kratak odlomak neutralnog sadržaja, na papir bez linija, unutar za to predviđenog (unaprijed definiranog) prostora. Slijede nalazi istraživanja.

Osobine ličnosti. Generalno gledano, ne postoji povezanost između osobina ličnosti i grafoloških crta. Međutim, u nekoliko posebnih slučajeva, dobivene su niske, ali statistički značajne korelacije.

Tako osobe otvorene za nova iskustva preferiraju pisati naliv-perom i grafitnom olovkom, ne vole pisati plavom kemijskom, slova naginju više ulijevo, a nagib retka im varira. Savjesne osobe vole pisati plavom kemijskom i naliv-perom, a ugodne osobe pretežno plavom kemijskom. Optimisti imaju tendenciju umanjiti veliko početno slovo, kao i širinu slova. Slova pretežno naginju udesno, a retci pisanja su im nešto zbijeniji.

Također sam angažirao tri neovisna procjenjivača, koji su na osnovu rukopisa trebali procijeniti u kojoj mjeri sudionici posjeduju određene osobine ličnosti, pretpostavljene Petofaktorskim modelom (inače dominantnim modelom u suvremenoj psihologiji ličnosti). Tako procjene: ekstraverzije, neuroticizma, savjesnosti, ugodnosti i otvorenosti prema iskustvu nisu povezane sa prosječnim ocjenama koje su dala tri neovisna procjenjivača.

Pozitivni i negativni afektivitet. Sudionici istraživanja trebali su procijeniti kako se osjećaju u datom trenutku. Emocionalna stanja koja su mogla biti prisutna kretala su se od ”uznemireno”, ”uplašeno”, ”živčano”, pa sve do ”poletno”, ”ponosno”, ”uzbuđeno”. Neka su nosila negativne, druga pozitivne konotacije. Nije dobivena statistički značajna povezanost između značajki rukopisa i trenutnog emocionalnog stanja sudionika ove studije.

Spolne razlike. Studentice ostavljaju veće margine dok pišu, te kod njih više varira lijeva margina, nego što je to slučaj kod studenata. Također, srednja zona slova (npr. visina slova ”a”, ”r” i ”s”) je viša nego kod muškaraca, s druge strane, muškarci ističu gornju zonu rukopisa (npr. dužina gornje petlje slova ”d”, ”b” i ”k”). Sudionice, u odnosu na sudionike istraživanja, preferiraju pisanje plavom i crvenom tintom. Druge značajke i parametri rukopisa nisu spolno specifični.

Težina i visina. Za rukopis debljih i viših osoba karakterističan je dulji gornji dio slova (gornja zona), kao i uže margine, te veći razmaci između redaka. Ostale karakteristike rukopisa nisu u korelacijama sa težinom i visinom.

Stabilnost rukopisa. Stabilnost je operacionalizirana (određena u terminima mjerljivosti) kao stupanj povezanosti mjere date grafološke crte na početku i na kraju uzorka rukopisa ispitanika. Drugačije rečeno, u pitanju je stupanj u kome sudionik dosljedno piše, tako da je njegov rukopis sličan u različitim dijelovima prepisanog odlomka. Najstabilniji je nagib slova, potom visina gornje zone, pa visina donje zone (donje petlje slova ”g” ”j” i ”p”). Najmanje su stabilni (zadnja je najnestabilnija): širina desne margine, udaljenost točke (slova ”i” i ”j”) od osnove slova i nagib retka.

Uzimajući u obzir izložene rezultate, zaključeno je da, općenito gledano, nema povezanosti između afektivnih stanja, osobina ličnosti i težine i visine s jedne i grafoloških crta i preferencije sredstva za pisanje s druge strane. Prisutne su određene spolne razlike u rukopisu, koje se vjerojatno mogu objasniti određenim bioantropološkim osobinama muškaraca i žena. Stabilnost rukopisa je važna stavka u forenzici, gdje može služiti kao provjera autentičnosti rukopisa počinitelja i/ili žrtve.

Rukopis se, pored ostalog, koristi u mjerenju implicitnog samopoštovanja, na način da se ispituje veličina nečijeg potpisa unutar zadanog okvira (prostora). Potpis je ipak lični pečat određene osobe, tako da se ovdje otvara nova zanimljiva istraživačka tema. Također, trebalo bi ispitati povezanost grafoloških crta sa rezultatima na projektivnim tehnikama (famozne Rorschachove mrlje i slično), kao i na mjerama ličnosti i psihopatologije koje sadrže kontrolne skale (npr. skalu laži).

Selman Repišti